This post is also available in: English

Wainhira tur hela iha ha’u nia servisu fatin iha ha’u nia apartamentu iha Australia Oeste, rona hela ba hau nia parseiru hananu ho lian maka’as tuir rádio, hau refleta kona ba atinjimentu bo’ot ida mak ekipa Blue Ventures nian hetan iha Timor Leste, partikularmente hamutuk ho komunidade tasi ibun iha Beto Tasi iha tinan 2020 nia klaran.  

Iha fulan Marsu liu ba, wainhira inserteza sira husi COVID-19 sa’e a’as dadauk, ha’u tenki muda sai husi Timor Leste mai hikas ha’u nia knu’a Bumbury, Kilómentru 170 parte sul husi sidade Perth. Realidade diferenti tebes servisu mesak iha Australia no ketak husi ekipa sira iha Timor Leste, ho presta tempu barak iha “Google meet” , telefone no mensajem sira liu husi WhatsApp.

Ho dezafiu sira ne’e, ami hamutuk nafatin to’o tinan ne’e nia rohan, ami konsegue konklui servisu balu iha konsultasaun komunitária nian, workshop no prosesu aprendizajem balu liu husi estudu komparativu ne’eb’e mak bele forma konseitu foun ba komunidade lidera grupu homestay iha Beto-Tasi – hamutuk ho membru familia na’in 10 ne’ebé sai na’in ba negósiu ne’e.

Ba turista no viajante sira ne’ebé mak buka hela esperiensia imersivu ne’bé mak riku ho kultura, homestay sai hanesan dalan popular ida hodi esplora fatin foun no asegura katak ita nia osan mak ita gasta sei husik hela ba komunidade sira ne’ebé mak ita hela ba. Negósiu turizmu iha komunidade baze ne’e it abele hetan iha sidade no aldeia sira, iha ne’ebé mak familia sira fó sira nia um aba vizitante sira atu bele hela, fornese mos oportunidade únika ba turista sira atu esperimenta moris loro-loron no bele halo interasaun ho komunidade sira. 

Alem de troka koñesimentu kultura, homestay moss ai nu’udar katalizador ba oportunidade ba komunidade lidera rasik sira nia negósiu, oferese produtu komplemetóriu no atendimentu sira, hanesan luku no sa’e foho, aprende te’in hahan tradisional sira, kios ba hahan no hemu, atendimentu ba fase roupa no transportasaun. 

Homestay ne’e servisu di’ak ida. Rekere menuz liu wainhira ita sai peskador no iha oportunidade barak atu bele dezenvolve iha future. Homestay la’os benefisia deit familia refere, maibé mos komunidade tomak no komunidade iha suku sira seluk. Ezemplu, it abele uza ita nia rendimentu husi homestay ne’e hodi sosa ai-fuan no modo bai ta nia bainaka. Atu bele lori mos rendimentu ba membru komunidade rasik no mos komunidade husi fatin seluk.” – Estevão, Homestay-Ataúro    

Homestay mos iha potensia atu dezafia norma sira sosiu-kultural nian, ajuda ita nia inan-feton sira atu asesu ba finasa independentemente no iha igualdade ba kna’ar atu bele foti desizaun iha sira nia uma laran rasik no mos iha komunidade laran.

Iha Timor Leste, iha ne’ebé, ha’u ho hau nia ekipa servisu hodi fo suporta ba komunidade atu bele maneja no monitoriza rasik sira nia ekosistema mariña local, prova kedas ona katak, homestay hanesa komponenti xave ida atu loke dalan ba halo diskusaun kle’an kona ba oinsá atu bele jere rasik sira nia atividade peska no oinsá hahú dezenvolve aprosimasaun sira iha ne’ebé komunidade lidera rasik konservasaun ba sira nia tasi mak sei loke dalan ba sósiu-ekonomia. 

Iha tinan 2017, ami hahú servisu ho komunidade sira iha Beloi, Ataúro hodi loke dalan ba dezenvolvimentu Atauro Homestay Association (AHA), involve familia walu. Kilómetru 25 ba parte Norte husi Dili-kapital nasaun, rai Atauro ne’ebé mak furak, oferese ahu ruin/koral ne’ebé mak sai hanesan biodiversidade iha mundu. Fatin sai hanesan fatin ba baleia no golfiñu, no oferese mos esplorasaun rai-maran mak furak, tasi ibun hakmatek no panorama tasi mak espektakuler wainhira hare husi foho fatuk lolon. Komunidade sira iha Beloi mak uza tebes furak natural ba ventura industria turizmu Timor-Leste nian ne’ebé mak moris dadun ne’e (Domestik no internasional) kria oportunidade ba negósiu uma laran iha ne’ebé sir abele sai na’in ba negósiu ne’e.    

Iha inísiu, AHA bele dezenvolve ho Blue Ventures Expeditions, ami nia negósiu ekoturizmu ne’ebé mak simu voluntáriu internasional ne’ebé mak mai hodi kolekta dadus monitorizasaun koral local nian sira. Voluntáriu sira ne’e hela hamutuk ho família homestay durante sira nia vizita, esperimenta ambiente familiar ida ne’ebé mak autentiku ho ospitalidade Timorense.

Liu tinan balu, Wainhira AHA komesa buras ona no fiar-an ho sira nia skill atu simu bainaka mak kontribui ba sira nia negósiu, sira komesa ona independentemente konvida rasik sira nia turista husi Blue Ventures. AHA mos sai nu’udar embaixador ba konservasaun mariña, lidera no mos hola parte iha inisiativa sira balu hanesan hamós tasi ibun, monitorizasaun ba du’ut tasi ho suporta husi Blue Ventures hamutuk ho non-profit lokal Ekipa Tasi Mos, mak sai hanesan estasaun ba resiklu plastiku sira tasi laran nian.

Novidade sira kona ba susesu husi AHA nian espalla atravesa “selat wetar mai to’o komunidade sira iha Beto Tasi, komunidade semi rural ida mak lokaliza iha kapital dili nia rohan. Beto tasi hakbesia-an mai ami dahuluk iha fulan Abril 2019, tamba sira hetan inspirasaun husi AHA no iha ambisaun atu komesa servisu iha atividade turizmu komunitária. Planu ne’e foin mak implementa iha Agostu tinan tuir mai mak konsegue renova emfazia plataforma dezenvolvimentu turizmu komunitária iha nasaun ne’e nian.   

Mapamentu illa Ataúro ba komunidade peska sira mak mak Blue Ventures parseria ho, no mos komunidade sira iha rai bo’ot, inklui Beto Tasi | Imajen: Blue Ventures

Wainhira Oldegar, ami Operations Manager, halo kontakta ho Xefi Suku Beto Tasi kona oinsá atu dezenvolve homestay, nia surpreza tebes, “ho kondisaun COVID-19 no turista barak mak la tama mai ita nia nasaun?!”. Nia la sala – Iha fulan Agostu, pandemia COVID habelar ona iha mundu tomak, Timor Leste mos buka dalan at uses husi susar ida ne’e, hanesan nasaun ki’ik ida ho infrastrutura saúde mak limitadu, ita presiza duni atu taka ita nia liña fronteira atu bele halo do’ok virus ne’e husi ita. 

Atu forma asosiasaun homestay iha Beto Tasi ne’e, pandemia mos fo oportunidade di’ak atu dezenvolve servisu baze sira mak importante atu nune’e sira hotu bele prontu atu simu bainaka sira – iha inisiu, focus uluk atu bele koresponde ba demanda sira husi turista local, hafoin mak turista internasional sira wainhira viajen sira hahú hikas fali iha future.  

Atu hahú, ami nia membru sira hala’o ona konsulta komunitária balu, hala’o enkontru iha fatin luan. Ami nia ekipa halo enkontru bo’ot ida ho komunidade sira husi aldeia beto Tasi no aldeia sira seluk besik Beto Tasi. Dedy, ami nia Ofisial Konservasaun, loke enkontru ne’e ho aprezentasaun mak introduz ami nia servisu sira iha Timor Leste no ami nia ideia sira kona ba dezenvolvimentu homestay iha fulan tolu oin mai. Hare ba komunidade sira nia entuziasmu, enkoraja tebes ami nia servisu hamutuk ho sira nia espíritu tomak atu hala’o negósiu ne’e, sira ansi tebes atu hahú ona servisu ne’e!

Hafoin konsultasaun ne’e, komunidade Beto Tasi rasik mak hili sira nia família membru homestay na’in 10 bazeia ba kritéria mak sira rasik hatur ona, ho fokus ba rendimentu-ki’i ba família peskador sira. Kuaze familia barak iha beto tasi mak dependent ba rekursu mariña niannu’udar sira nia mori shun, wainhira iha oportunidade atu diversifika sira nia rendimentu familiar, sai ona pasu importante ida hodi bele reduz presaun ba rekursu sira ne’e no bele sustenta fali ba jerasaun sira tuir mai.  

Hafoin liu tiha prosesu selesaun ba membru foun, reprezentante husi familia homestay 10 halo kedas viajen ba Ataúro atu partisipa iha estudu komparativa komunitária hamutuk ho AHA. Partisipante sira pasiensia no haksolok tebes durante viajen oras ha’at nia laran ho ró husi Dili ba; ida ne’e sai oportunidade diak id aba sira atu halo viajen nu’udat turista iha sira nia nasaun laran rasik no simu iha Ataúro nu’udar bainaka VIP sira.

Iha loron rua ho balun tuir mai, sira sei ativamente partisipa iha workshop no atividade sira iha ne’ebé AHA no entrepreuner sira seluk hodi fahe sira nia koñesimentu no esperiensia ba sira. Ne’e inklui mos diskusaun kona ba oinsá atu fornese ospitalidade ida ho level di’ak, hatene kona atividade ida ne’ebé mak ita nia turista sira gosta liu no skill saida deit mak sira fokus atu dezenvolve. Iha partisipante balu mak sai ba aprende oinsá atu halo dosi husi budu tasi no prepara Ataúro nia hahan tradisional sira, negósiu popular ida mak ita nia inan feton sira halo iha Ataúro.

Estudu komparativu ne’e sai nu’udar oportunidade furak ida atu bele sai materia iha worshop sira kona ba konservasaun mariña. Dedy ho Mima (Conservation Liaison Officer), lidera workshop ne’e ho suporta husi membru peska komunidade baze no grupu monitorizasaun du’ut tasi mak sira servisu hamutuk iha Ataúro. Partisipante sira aprende kona ba importansia husi komunidade baze lidera jestaun mariña, no benefisiu husi proteje sira nia ekosistema tasi local bele tulun komunidade forma rezilensia – la’os deit nu’udar fornte ba seguransa alimentar, maib’e mos atu bele define fatór ba baze turizmu komunitáriu. 

Atividade seluk ida mak involve kadi kakutak oinsá komunidade sira iha beto tasi oras ne’e dadaun utiliza rekursu tasi no partisipa iha atividade hamos tasi ho Ekipa Tasi Mos. Reprezentate beto tasi na’in rua mos ba luku hamutuk iha Beloi nia area tara bandu atu bele observa no kompara ho sira nia koral iha beto Tasi. Membru sira husi komunidade Beto Tasi komesa ko’alia hamutuk ona oinsá mak negósiu ekoturizmu ne’e bele suporta esforsu sir aba konservasaun mariña lokal. 

“Liu husi estudu komparativu ne’e, mezmu ne’e espasu ki’ik, Ha’u fiar katak loron ida sei kria hikas jerasaun foun ida mak konsidera sira nia interese ba sosiedade, dezenvolvimentu komunal ou konservasaun mariña”, Dedi dehan mai ha’u. 

Estudu komparativu ne’e sai prova hanesan ezemplu eselenti ida oinsá ita bele aprende ba malu wainhira ita hare ba komunidade sira fahe sira nia esperiensia ba malu oinsá solusiona buat ruma ho sira nia hanoin rasik – la’os mai deit husi perspetiva prátikal. Mezmu aprende mak sai nu’udar alvu primáriu, atividade estudu komparativu ne’e mos fornese plataforma id aba komunidade Ataúro sira hgodi bele rekoñese sira nia atinjimentu durante ne’e. ida ne’e mos deklara husi lideransa lokal wainhira ko’alia iha serimónia abertura simu komunidade Beto Tasi kona ba perseveransia no komitmentu hasoru dezafiu mak bele foti sa’e dinámiku sira iha komunidade nia le’et no halo sira nia negósiu koperativa ne’e bele moris to’o oras ne’e 

Molok tama festa Natal iha fulan Dezembru nia laran, familia homestay Beto Tasi simu sira nia bainaka bad ala uluk, grupu inan-feton sira husi komunidade Behau Lian-Lidu, mak hakarak hela fatin konfortavel atu hela ba wainhira sira mai tuir treinamentu kona ba monitorizasaun peska iha Dili mak fasilita husi Blue Ventures. Dalan furak hodi taka tinan ida ne’e no loke posibilidade katak iha tinan 2021 bele lori ambisaun bo’ot ba membru komunidade sira ne’e iha negósiu ekoturizmu nian. 


Explora homestay

Hatene barak liu tan kona ba familia sira iha Ataúro pioneru asosiasaun dahuluk homestay iha nasaun

Iha ne’e Ekipa iha Timor-Leste unidade hasoru pandemia


 

Posted by Stephanie Rowbottom

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *